Močvarna rovka: Miller's  Water Shrew

Lokaliteti: U Hrvatskoj naseljava kontinentalni nizinskim i gorskim dijelovima, središnju Istru u slijevu Mirne, Učku te dolinu Cetine, Žrnovice i Neretve u Dalmaciji. Nastava močvare, travnjake i različite šume: nizinske i poplavne lužnjakove šume, vlažne brdske i gorske šume ( na nepropusnom tlu, npr. Šumu jele i rebrače, vlažne travnjake i šibljake krških polja gdje je dominantni kukcojed, a česta je i uz potoke.

Veliki potkovnjak: Greather Horseshoe Bat

Lokalitet: Rasprostranjen je u gotovo cijeloj Hrvatskoj, ali češći je u mediteranskom području, uključujući i većinu jadranskih otoka. Sada se brojnost velikih potkornjaka u Hrvatskoj procjenjuje na oko 35.000 jedinki, a procjena s temelji na ukupno prebrojanih 3250 jedinki u porodijskih kolonijama. Poznato je desetak ljetnih kolonija, svaka s prosječno oko 400 jedinki. Čest je u nizinskom i brskom pojasu s listopadnim šumarcima, s pašnjacima, ali i garizima i makijom. Lovi veće kornjaše i veće noćne leptire na livadama, grmlju, rubovima šuma i šumskim čistinama.

Riđi šišmiš: Geoffroy's Bat

Lokalitet:  U Hrvatskoj je prema ostalim vrstama, vrlo veliki broj u primorju, čak pretpostavljamo da je brojnost naše subpopulacije značajna u okviru na brojnost čitave vrste. Za sada nema naznaka pada brojnosti, pa ga zato ne smatramo regionalno ugroženim. U panonskom dijelu areala, ugrožen je i zbog impegracije drvene građe za krovove otrovnim tvarima. Nizinska šumska i grmljem obrasla staništa, a posebno u primorskom kršu. Ljetne kolonije su mu na špiljama, ali i  na tavanima zgrada. Hrani se paucima, nešto manje noćnim leptirima i dvokrilcima.

Veliki šišmiš: Myotis Myotis

Lokalitet: Dolazi u čitavoj Hrvatskoj, osim na jadranskim otocima. Zbog  morfološke sličnosti s  oštrouhim šišmišem  identifikacijama amaterima je često problematična bez dokaznog materijala i vjerodostojnih vanjskih dimenzija. U južnom dijelu areala skloništa su mu jedino u špiljama i rudnicima, a u sjevernom dijelu areala je sinantropna vrsta

Hrčak: Cricetus cricetus
100_983.jpg

Lokalitet: Ne postoje egzaktni podatci o rasprostranjenosti ove vrste u Hrvatskoj.Zabilježene su samo izolirane populacije u Baranji, Podravini, Prekmurju. Brojnost mu obično doseže  30 do 40primjeraka po hektaru, ali svakih 10 do 15 godina može se povećati i do 800 primjeraka po hetaru.Današnja nalazišta su vezana uz obrađena polja, većinom kukuruzišta i kulture žitarica, ali i nasade povrća, krumpirišta i djetelišta. Kao oportunist u prehrani biljem, vrlo se lako prilagođava promjenama u sadnji pojedinih kultura.  

Patuljasti miš: Micromys minutus Pallas

Lokaliteti:  U Hrvatskoj ga nalazimo u Istri, kontinentalnoj Hrvatskoj i na vlažnim staništima ušća Neretve. Patuljasti miš naseljava obale vodotoka, vlažne rubove šuma, u živicama, kukuruzištima, rižinim poljima. Ljetna kuglasta gnijezda gradi od trave, pola do jedan metar iznad tla. Hrani se sjemenkama i raznim beskralježnjacima.

Miš humkaš: Steppe Mouse

Lokaliteti: U Hrvatskoj su nađeni humci sa sjemenkama uz Dravu nizvodno od Ilminog Dvora (Donji Miholjac), u Baranji, uz Dunav do Iloka,te uz Savu do Selne i Oprisavca 8Slavonski brod), do Babine grede. Prirodni nizinski travnjaci stepskog i polustepskog područja s kratkim travama, uz žitna polja i na rubovima poljoprivrednih zemljišta, a osobitost mu je spremanje sjemenki u humkama/ha.U svakom humku živi 5-14jedinki,a za zimu spremaju oko 6kg sjemenka, uglavnom različitih korovnih , ali i kultiviranih bilja.

Puh orašar  Muscardinus avellannarius

Lokaliteti: U Hrvatskoj dolazi u Istri i ostalom kontinentalnom dijelu, uključujući Risnjak, Veliku Kapelu i Velebit. Puh orašar je arborealna vrsta europskih listopadnih šuma, naseljava posebno rubove šuma, sloj grmlja, živice, klekovine bukve. Ljetna gnijezda gradi od bukova lišća i trave. Hrani se gusjenicama leptira, različitim kukcima, cvijećem, plodovima i sjemenkama.

Zec -Lepus europaeus Pallas

Lokaliteti: Europski zec ima pelearktičku rasprostranjenost: Od Pireneja i Engleske do zapadnog Sibira, a južno do Izraela i Irana. Rasprostranjen je u čitavoj Hrvatskoj, ali brojnost autohtone vrste znatno smanjila unošenjem zečeva iz srednje i istočne Europe. Zec naseljava šumsko područje s čistinama i travnjake. Isključivi je biljojed koji pase travu, ali i brsti, aktivan je uglavnom noću. Cešći je u nizinskom dijelu, rjeđi u gorama.

Širokouhi mračnjak: Barbastella barbastellus

Lokaliteti: U Hrvatskoj vjerojatno naseljava sva brdska i gorska područja kontinentalne Hrvatske, a moguće je i u nizinska. Najbrojniji je u poplavnim i vlažnim šumama. Specijaliziran je za lov na sitne noćne leptire iz skupina Pyralidae i Arctidae,te sitne dvokrilce. Lovi ih u krošnjama i duž šumskih rubova, ali i iznad vode. Stanuje ispod kore, i u dupljima drveća, a kolonije ženki s mladima često su i u  griljama na tavanima.

Močvarni šišmiš: Myotis dasycneme
Lokaliteti: Ljetna nalazišta močvarnog šišmiša u Hrvatskoj, nizinski su predjeli uz donji dio Drave i dunav,a možda i Savu. Močvarni šišmiš lovi iznad rijeka s mirnom, sporo tekućom vodom, jezera, kanala širih od 2,5m, močvara i otvorenih površina u močvarama, lokvi u otvorenom krajoliku, rjeđe u vlažnim livadama i rubova šuma. Hrani se uglavno malim dvokrilcima, najčešće iz skupine Chironomidae, često u fazi njihovog izlaska u kukuljice.Plijen lovi brzim prvocrtnim letom ( do 35km/h) stopalima, repnom leticom ili krilima neposredno iznad vode,ali i na visini više metara nad vodom. Lijeti noćne kolonije su na tavanima i šupljinama zidova, a borave i do 15km udaljene od hranidbenog područja.

Vidra: Lutra lutra

Lokaliteti: U Hrvatskoj potencijalno raširena uz odgovarajuća vodena staništa: uz pritoke Drave, Dunava, Save, Kupe i Une, u Dalmaciji uz Zrmanju, Vransko jezero, Krku i Neretvu, a rijetka je u Istri te Gorskom kotaru i Lici. Obitava uz rijeke, jezera, močvare, uz obalu mora kraj vrulja i na ušćima rijeka, ribnjacima te u svim vodenim sredinama gdje ima mir za podizanje mladih. Osobito je česta u nizinama. Hrani se ribama, rakovima i vodozemcima, plijen joj mogu biti i sitni sisavci i ptice.

Velikouhi šišmiš: Myotis bechsteinii

Lokaliteti: U Hrvatskoj su zabilježeni pojedinačni nalazi u nizinskom dijelu , Istri i Dalmaciji, , a veći je broj nalaza sa zapadnog ruba Panonske nizine: Ivančica, brda kraj Varaždina, Medvednica i Papuk, te u Lici. Velikouhi šišmiš je šumska vrsta, dolazi u listopadnim šumama sa starim stablima, te u starim voćnjacima i parkovima. Lovi na čistinama i rubovima šuma, a plijen su mu noćni leptiri i dvokrilci te razni člankonošci s grančica i listova, ali i na tlu. Ljeti se zadržava u dupljama drveća, a zimuje u podzemnim staništima.

Sivi dugoušan: Plecotus austriacus

Lokaliteti: U Hrvatskoj zabilježen samo u Gorskom kotaru, na Kordunu, u Zagrebu i panonskom dijelu u nizinskom i brežuljkastom području. Naseljava nizinska i podgorska područja, često uz naselja. Porodiljske kolonije u krovištima zgrada i crkvenim tornjevima. Lovi na otvorenom, a plijen su mu najčešće leptiri iz skupine sovica. Zimuje u špiljama.

Dugokrili pršnjak: Miniopterus schreibersii

Lokaliteti: Zabilježen je u čitavoj Hrvatskoj, od Slavonije (Banovo brdo u Baranji), do Dalmacije,a zabilježen je i na udaljenim otocima (Lastovu, Visu). Vrsta je izrazita selica, zabilježene su migracije od preko 1300 km. Nedavno je pronađena prva zimska kolonija kod Opuzena.Poglavito špiljska vrsta, ali nađena je i u rudnicima, te napuštenim podrumima. Često mijenja sklonište i ljeti i zimi. Lovi visoko u zraku iznad šuma i polja

Europska vidrica: European Mink, Mustela lutreola
 

Lokaliteti: U Hrvatskoj su nađeni povijesni podaci jedino u izvješću Šumskog ureda vlastelinstva Prandau u Donjem Miholjcu. Zabilježeni su u Dravskoj šumi kod Donjeg Miholjca. Ovaj djelomično vodeni mesojed slične ekološke niše kao vidra naseljavao je potoke, male i veće rijeke s gustom obalnom vegetacijom,te močvare i obale jezera.

Dabar:   Casror fiber

Lokaliteti:  Autohtoni dabar živio je u međurječju Panonske nizine do pred kraj 19. stoljeća. Dabar živi u jezerima, manjim rijekama, kanalima i umjetnim jezerima obraslim vrbama i topolama. Hrani se grančicama i korom mekanih listača, vrbama, topolama i johama, ali može počiniti štete i u kukuruzištima. Njegove aktivnosti u prirodi (gradnja brana) doprinose održavanju biološke raznolikosti.