Veliki panonski vodenjak: Danube crested newt
Lokaliteti: U Hrvatskoj živi samo u dijelu crnomorskog sliva: uz Dravu, nizvodno od Varaždina, uz Dunav, te uz Savu nizvodno od Turopolja. U stajaćim vodama nizinskog dijela dolina rijeka,uglavnom ispod 300m n/m,gdje je pretežno vezan uz vodoplavna područja. Čest je u barama i mrtvajama u poplavnim i močvarnim šumama, mlakama vlažnih livada i u močvarama, ali i u iskopima šljunka i jarcima uz ceste. Krajem ožujka odrasli migriraju prema lokacijama mrijesta. Tijekom lijeta i jeseni veći dio odraslih je izvan vode, danju i za suha vremena skrivaju se pod srušenim deblima i starim panjevima.Ličinke se u vodi zadržavaju od travnja do rujna.
Gatalinka: Hyla arborea
Lokaliteti: U Hrvatskoj je praktički svuda rasprostranjena, osim u visokim gorskim predjelima i na nekim mediteranskim krškim planinama, npr. Velebit i Biokovo, a nema ju ni na većini dalmatinskih otoka. Ove žabe u pravilu ne žive u šumama već preferiraju osunčane rubove šuma, grmlja i šikare, močvarna zemljišta, livade i vode stajaćice bogate vegetacijom i bez prisustva ribe. Gatalinka je ugrožena u zapadnoj Europi i gotovo iskorijenjena u Belgiji. To je jedina vrsta iz porodice gatalinki koja živi u središnjoj Europi. Obična gatalinka zimuje u većim grupama u zemlji, ispod korijena, u šupljinama drveća. U proljeće se pojavljuje u travnju-svibnju.
Gatalinka pripada najmanjim žabama Europe s tjelesnom dužinom do 3 cm. Jednobojna je, s gornje strane obično svijetlo-zelene boje, dok s donje strane boja znatno varira i može biti sivo-zelena ili mrka. Ženka nakon parenja odlaže jaja u vodu, a mlade gatalinke, nakon preobrazbe napuštaju vodena staništa u srpnju ili kolovozu. Pretežno je aktivna noću. Za vrijeme dugih ljetnih suša, pred kišu se javlja poznatim kreketanjem zbog ćega su u prošlosti često korištene kao barometri. Hrani se kukcima.
Crveni mukač: Bombina bombina
Lokaliteti: U Hrvatskoj je rasprostranjen samo u Panonskoj nizini, a u kontaktnim zonama s parapatičkom vrstom žutim mukačem stvara više kilometara hibridne zone, kao npr. U Turopolju i na rubovima slavonskog polja. Ovaj markantni vodozemac ima zeleno do svjetlo zelena leđa prošarana tamnim mrljama i narančast pa do jarko crveni abdomen sa tamnim šarama. Koža im je umjereno naborana a oči visoko smještene i prilagođene životu i u vodi. Noge i plivajuće kožice su im tamne do crne boje. Ova žaba je blago toksična, ponekad i za ljude. Kada mijenja svoju kožu crevni mukač se napuhne i uz kašljući zvuk začne je podirati i uz pomoć ustiju skidati te na posljetku pojesti kao obrok.
Kategorija ugroženosti u Hrvatskoj LC-Najmanje zabrinjavajuće
Hrvatski propisi zaštite vrste: Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 07/06) – zaštićen takson
Češnjača - Pelobates fuscus
Lokacija i opis vrste: Uglavnom nizinski i brdski predjeli, u kojima odabire otvorenija staništa. Kopnena je vrsta, a u vodu ulaze radi razmnožavanja. Danju se zakopavaju u zemlju, a na površinu izlaze noću, osobito kada je vlažno. Omanja bezrepa životinja zdepasta tijela, dužine 5-7 cm. Imaju velike oči s okomitim zjenicama. Koža je s gornje strane svijetle boje sa tamnim mrljama. Bokovi, a ponekad i leđa posuti su narančastim pjegama.
Na stražnjim nogama imaju rožnata zadebljanja kojima se ukapaju u zemlju. Mužjaci nemaju vokalnu vrećicu. Oba spola se glasaju, mužjaci klikavim„k'lok-k'lok-k'lok“, a ženke mrmljnjem i hrapavim „tok-tok-tok“. Ličinke su vrlo veliki punoglavci zlatnog mrljastog trbuha i uočljivih očiju. Tamna jaja su u debelim vrpcama omotanim oko vodene vegetacije.
Zelena žaba- Rana esculenta
Lokacija i opis vrste: Vodena vrsta koja nastanjuje uglavnom plitka stajaća i sporo tekuća vodena tijela kao što su jezerca, močvare, mrtvaje, kanali, jarci, spore rijeke i potoci. Izbjegava guste šume, velika jezera i brze tekućice. Odabire staništa gusto obrasla vodenom vegetacijom. Aktivni su danju, ali mogu biti aktivni i noću kada često izlaze na tlo u potrazi za hranom. Vole sunce i često se mogu vidjeti kako se sunčaju na vodenom bilju ili uz obalu. Srednje velika bezrepa životinja čvrste građe, duljine do 12 cm, ali najčešće manja. Jestiva zelena žaba ustvari je hibrid između male zelene žabe (Pelophylax lessonae) i velike zelene žabe (Pelophylax ridibundus), te je izgledom između roditeljskih vrsta, ali može biti više nalik na malu zelenu žabu. Ova tri taksona teško se morfološki razlikuju. Stražnje noge su joj snažne i duže od prednjih, srednje duge u odnosu na tijelo. Oči imaju vodoravnu zjenicu. Glatka koža je sivozelena, maslinasta do zelena, prekrivena tamnim mrljama. Često je prisutna žuta pruga po sredini leđa. Trbuh je svijetao i najčešće posut sivim mrljicama. Mužjaci imaju parne vokalne vrećice sive boje, koje se nalaze iza kutova usta.
Zovu u velikim zborovima iz vode, danju, režećim „reh ... reh ... reh“ koje je lako razlikovati od glasanja druga dva taksona zelenih žaba.
Ličinke su srednje veliki do veliki maslinasti punoglavci bijelog trbuha. Vrh repa je ušiljen.
Odozgo smeđa, odozdo žućkasta jaja su u kuglastim želatinoznim nakupinama od nekoliko stotina, položenim na vodeno bilje blizu površine vode.
Šumska smeđa žaba - Rana dalmatina
Lokacija i opis vrste: Kopnena vrsta koja nastanjuje otvorena mjesta u svijetlim listopadnim šumama, rjeđe u gušticima. Razmnožava se u stajaćicama unutar šume ili na njezinom rubu. Aktivni su noću, ali mogu biti aktivni i danju, posebno u vrijeme razmnožavanja. Kreću se skokovima, koji zahvaljujući dugačkim nogama mogu biti dugi 2 m.
Srednje velika bezrepa životinja elegantne građe, duljine do 9 cm. Stražnje noge su snažne i znatno duže od prednjih, vrlo dugačke u odnosu na tijelo. Oči imaju vodoravnu zjenicu. Glatka, ponekad prozirnasta, koža je ružičaskasta, žućkasta ili smeđa s tamnim uzorkom koji uključuje tamnosmeđu masku preko svakog oka. Trbuh je najčešće svijetli i bez mrlja. Mužjaci nemaju vokalne vrećice. Zovu iz vode, sami ili u zborovima, brzim „kvuar-kvuar-kvuar“, koji postaju sve glasniji. Iz daleka zov može podsjećati na lavež pasa.
Ličinke su mali punoglavci, tamni s leđa i svjetli odozdola. Peraja započinje na sredini tijela. Vrh repa je ušiljen. Tamno smeđa do crna jaja su u krupnim kuglastim želatinoznim nakupinama, nataknutim na grančice ili podvodnu vegetaciju, ako je prisutna.
