Izumrle svojte CR:

Aeuropus littoralis- primorska obalnica

Primorska obalnica je zeljasta trajnica , s podzemnim vriježama dugim do 1m. Stabljika je duga 10-25 cm, ponekad i duža, uspravna ili povijena, nosi listove. Listovi su kruti, dugii 5cm ili, češće, kraći, uspravni ili koso stršeći, raspoređeni dvoredni. Plojka listaje smotana. Cvat je gusta metlica, slična isprekidanom klasu, duguljasta, duga 2,5-5 cm. Klasići su s 4-10 cvijetova, pljevice nejednake, donja 1-4, a gornja  s 3-6 žila. Obuvenac je dug 3-4 mm, s kratkim šiljkom ( 0,1-0,3mm).

Agropyron cristatum L.- češljasta pirika

Višegodišnja biljka s kratkim vlaknastim podankom. Stabljika ispod klasa je često mekano dlakava, a u bazalnom dijelu nije nabrekla. Sterilni izdanci su kratki. Listovi, su hrapavičasti, s gornje strane više ili manje dlakavi, a s donje goli. Klas je izduženo jajast, izraženo sužen prema vrhu, s jasno vidljivim prekidima među klasićima. Pljevice su hrapavičaste ili treptaste na vrhu. Raste na suhim travnjacima, u Hrvatskoj se nalazi uz Dunav od Batine do Iloka, u istočnom dijelu istočnopanonske makroregije.

Aster tripolium L. – zvijezdan

Panonski zvijezdan  je dvogodišnja biljka, visoka 10-70cm, s valjkastim korijenom. Stabljika je uspravna, često crvenkasta, gola ili zamalo gola, pri osnovi često razgranata. Listovi su u gornjem dijelu stabljike linearno lancetasti, s jednom žilom ili s tri nejasne žile, po rubu trepavičavi. Raste u kontinentalnim slatinama koje su česte na panonskom prostoru.


Camphorosma annua Pallas – jednogodišnja kafranka

Jednogodišnja kafranka je jednogodišnja ili višegodišnja biljka, gola ili rijetko obrasla dlakama koje luče lako hlapljive tvari koje mirišu na kamfor. Korijen je vretenast, a zeljaste stabljike, su do 30cm dugr, uspravne ili polegnute i već od baze razgranate. Raste u kontinentalnim slatinama, u paninskom prostoru.


Carex bohemica – češki šaš

Češki šaš je trajna busenasta biljka bezvriježa koja živi svega nekoliko godina, a ponekad je i jednogodišnja. Stabljike su brojne, koso se uzdižu s ruba busena, visoke su 5-30 (60)cm, debele do 2mm, glatke, trobride, a u gornjem dijelu ne nose listove.
Odumrli lisni rukavci su svijetlo smeđe boje. Listovi su kraći od stabljike, široki 1,5-2,5 mm,linearni,postupno se sužuju pri vrhu,hrapavih su rubova, mekani i svijetlo zelene boje. U Hrvatskoj je zastupljena u kopačkom ritu, te u Baranjskoj mezoregiji.


Catabrosa aquatica - vodena slatka trava

Vodena slatka trava je zeljasta trajnica s vriježama. Stabljika je u vodi polegnuta ili se pridiže, visoka je 5-70 cm, a na koljencima u vodi tjera adventivno korijenje. Listovi su plosnati, široki 4-6, rjeđe do 10 mm, s kratkim tupim vrhom. Rukavci listova su glatki, goli, ogrljak je tup i oko 5 mm dug. Cvat je metlica, duga do 30 cm, sastavljena od „polupršljenova“, raspoređenih naizmjenično, od baze prema vrhu metlice. U klasićima dugim 3-4 mm nalaze se 2-3, rjeđe 1-5 cvjetova. Ima dvije pljevice, ljubičasto nahukane, donju s jednom žilom i kraćom od gornje koja ima tri žile. Obuvenac je dug 2,5-3,5 mm, najčešće dvostruko duži od gornje pljevice, s tri istaknute žile. Košuljica ima dvije žile.  U Hrvatskoj uspjeva u području Osijeka, Vinkovaca, Bokanjca, Cabune, Daruvara i  Kalnika.


Consolida orientalis – istočnjački kokotić

Stabljika istočnjačkog kokotića je uspravna, do metar visoka, razgranjena, pokrivena rijetkim, prema dolje svinutim čekinjastim dlačicama. Listovi su naizmjenično raspoređeni. Prizemni listovi imaju duge peteljke, dlanasto su razdijeljeni na linealne isperke. Crveno-ljubičasto ocvijeće se sastoji od pet slobodnih listića. Raste na polju, strništu i rubovima poljskih putova unutar vegetacije korova žitarica reda Centaureetalia cyani. U Hrvatskoj je zabilježen u istočnopanonskoj  i mediteranskoj makroregiji.

Adonis aestivalis L. – ljetni gorocvijet

Ljetni gorocvijet je jednogodišnja biljka visoka 20 – 60 cm. To je biljka polusvjetla do polusjene, umjereno toplih do toplih staništa. Cvjeta od svibnja do srpnja. Prema legendi, rod je dobio ime po grčkom bogu Adonisu ( nakon što ga je u lovu ubio vepar, izrastao iz njegove krvi koja je pala na tlo ). Biljka je otrovna, osobito za sisavce. Raste na oranicama i uz njihove rubove, u žitu, uspijeva i na rubu.


Adonis annua L.-jesenski gorocvijet

Jesenski gorocvijet je jednogodišnja biljka visoka 15-60 cm. Kao i u cijelom rodu listovi u stabljici su poredani izmjenično i višestruko rasperani u tanke isperke koji se kod ove vrste dijele na isperaka trećeg reda. Cvijetovi su dvospolni, pojedinačno terminalno smješteni na stabljici ili njezinim ograncima ako je razgranata. Cvijetovi mogu biti nešto manji nego kod ljetnog gorocvijeta, promjera 15-25mm. Jajolikih lapova ima pet, zelene su boje i mogu biti goli ili dlakavi. Latice su brojnije  (5-10) i veće, tamnocrvene boje s crnim bazalnim dijelovima. Biljka dolazi u usjevima i ugarima, na travnjacima i u vrtovima mediteranskog područja. Biljka je otrovna, osobito za sisavce. Koristi se i kao ukrasna vrsta. Naseljava se pretežito u mediteranskoj makroregiji, rijetko u zapadnopanonskoj.


Alisma gramineum-travoliki žabočun

Travoliki žabočun je trajnica s malim 0,3-1,5cm podankom. Potpuno ili djelomično živi pod vodom. Podvodnih vrpčastih listova ima 8-20, dugi su 15-100 cm, a široki 3-13 mm, dopiru do površine i plutaju. Zračnih listova ima od 8-15 na dugim su stapkama, plojka im je tamnozelena,duga 2-6cm,široka 0,4-1,5cm,jajasta do  uskosuličasta. Cvat je često bogato razgranjen, visok 20-50 cm.  Raste u obalama i u stajačim ili sporo tekućim vodama, bogatim bazama i hranivima, na humozno pjeskovitom ili muljevitom tlu. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima u parku prirode Kopački rit.


Blackstonia perfoliata L.- trožilna žuška

Trožilna žuška je jednogodišnja, nježna biljka, usparavne stabljike i nasuprotnih listova. Gornji  listovi stabljike su oučljivo suženi prema bazi, a rozeta  je uglavnom dobro razvijena. Vrsta je u hrvatskoj flori zastupljena s još dvije podvrste.  Podvrsta Blacksotonia perfoliata ssp.perfoliata, šire je rasprostranjena, dok je  Blacksotonia perfoliata ssp.serotina drugačijih ekoloških zahtjeva, manje termofilna, a znatno više higrofilna. Uspijeva na staništima gdje vlažnost preko dana varira, od jako vlažnog do suhog, na neutralno bazičnom tlu laganije teksture.  U Hrvatskoj naseljava mediteransku makroregiju i nekoliko termofilnih lokaliteta u zapadnom dijelu zapadnopanonske makroregije.


Blysmus compressus L.- stisnuta trešnica

Stisnuta trešnica je višegodišnja zeljasta biljka, s dugim, pužećim,ljuskastim podankom i stabljike visine do 45cm. Uspijeva kao pojedinačna ili u busenu. Listovi su ravni, široki 1-4 mm s hrapavim vrhom, naročito pri vrhu. Na vrhu stabljike smeđi je klas dužine 1,5-3,0cm s dvoredno poredanim klasićima. Klasići su jajasto-lacetasti, obično 10-15 u klasu. Biljka je svjetla, pokazatelj vlažnih  do mokrih tala, slabo kiselih do bazičnih, bogatih kalcijem. Raste u otvorenim močvarnim staništima, u zoni bukovi, bukovo-jelovih šuma, uz izvore i povremene kratke vodne tokove. U Hrvatskoj je rijetko raspršena, osim u istočnopanonskoj makroregiji.


Carex davalliana Sm.- cretni šaš

Cretni šaš je gusto busenasta trajnica bez vriježa. Mnogobrojne tane ke stabljike  visoke su 10-40 cm, ponekad i više, okruglaste, na vrhu trobridne i najčešće hrapave. Bazalni rukavci su tamno smeđe boje. Listovi su na sabljici pojavljuju se samo u njezinom donjem dijelu i vrlo su kratki. Biljka je dvodomna. Močvarni travnjaci i niski podvirni cretovi bazične do neutralne reakcije. U Hrvatskoj naseljava zapadne dijelove zapadno-panonske makroregije, lička mezoregija.


Cynanchum acutum L.- šiljasti lastavičnjak

Šiljasta lastavina je trajnica sa stabljikom koja se povija. Listovi su na peteljkama, a pri bazi srcoliko-ovalni ili duguljasti, na vrhu zašiljeni i glatki, dugi 3-12 cm i široki 2-8 cm, s cjelovitim rubom. Cvijetovi grade cvat paštinac na oko 5 cm dugoj stapki. Čaška cvijeta je slabo maljava, avjenčić se sasoji od 5 latica, koje su 4-5 mm duge, bijele do bjelkasto-ružičaste boje. Unutar vjenčića nalazi se 5 prašnika s prašnicama međusobno sraslim u cvijet koja okružuju plodnicu. Plod je mjehur dužine oko 6-8 cm, vretenastog do cilindričnog oblika. U Hrvatskoj naseljava mediteransku makroregiju, te rijeki lokaliteti u planinskoj makroregiji.


Dactylorhiza incarnata L.- kukuljasti kaćun

Kukuljičasti kačun je višegodišnja zeljasta biljka, visoko 20-80 cm. Gomolj je duboko dlanoliko radijeljen. Stabljika je kruta, uspravna, pri vrhu uglata, svijetlozelena, često veoma debela,šuplja, a u gornjem dijelu kadkad neznatno purpurnocrvena i ispod cvata izbrazdana, cijelom dužinom pokrivena s 5-6 listova, gotovo paralelnih s stabljikom. Cvat je grozd, gust i bogat cvijetovima, upoćetku jajastog oblika. Cvijetovi su većinom tamno do svijetlije crveni, ponekad žučkasti, rijetko potpuno bijeli. Voli otvorena vlažna i močvarna staništa s bazičnim do neutralnim tlima. Vlažne livade nizina i planinskog pojasa. U Hrvatskoj gornjoposavska mezoregija, srednjeprimorska mezoregija, većinom planinska makroregija.


Daphne cneorum L.- crveni uskolisni likovac

Crveni uskolisni likovac je nizak, 10-30 cm visok, razgranjen grm. Izbojci su dugački, ravni ili u luku, navišesvinuti, tanki, glatki, većinom mekano glatki s smeđom, a u mladosti vanje-manje sivom korom.  Listovi su vazdazeleni, goli,kruti, sjedeći, tamnozeleni, loptasto do obrnuto jajoliki. Raset na brdskim, suncu izloženim travnjacima povrh dolomita, te u šumama crnog bora. Ravnjačko krška mezoregija, pokupska mezoregija, pojedini nalazi raspršeno u planinskoj makroregiji.


Degenia velebitica - velebitska degenia

Velebitska degenija je nježna i skromna biljka, niska trajnica. Stabljika joj je visoka do 10 cm. Listovi su uski, kopljasti, ušiljena vrha, skupljeni u rozete i srebrnasto bijeli. Cvat je gronja. Cvjeta u svibnju i lipnju. Ima lijepe žute cvjetove. Plodovi su sivkasti. Korijen je dug, uvlači se u pukotine stijena i pod kamenje točila. Uzgajana u kulturi, na krškoj kamenjari, nije dugoživuća i stalno se mora obnavljati. Izuzetno rijetka, endemska biljka, koja se pojavljuje na velebitskim planinskim točilima, ali i u pukotinama stijena. Dosad je pronađena samo na tri mjesta. Dva su na južnom Velebitu- Krug i Kuka plana ili Pavelić plana nad Šugarskom dulibom. Treće je nalazište na srednjem Velebitu- obronak Solin, kod Budakova brda. To su prirodna nalazišta, odakle je presađena i na neka druga mjesta poput Meterološke postaje Zavižan.


Rhinantus rumelicus – žlježdasti šuškavac

Žljezdasti šuškavac je poluparazitska biljka, visine do 60cm, uspravne stabljike, jednostavne ili razgranjene, ponekad crno iscrtkane i u gornjem dijelu žljezdasto-dlakave. Listovi su lancelasti ili jajasti, nazubljena ruba. Cvijetovi su u terminalnom klasu slični grozdu. Pricvjetni listovi su trokutasto-jasti, sa zupcima koji se jedva smanjuju  prema vrhu. Čaška je, čak i na plodu, gusto do rijetko žljezdasto – dlakava. Trajno gusto obrasli travnjaci i srednjoeuropske stepe, slavonske mezofilne košanice žljezdastog šuškavca i gomoljaste končare. U Hrvatskoj je rasprostranjen u Bosavskoj posavini.


Xeranthemum annuum L.- jednogodišnja nevenka

Jednogodišnja nevenka ima stabljiku visoku 25-75 cm, razgranjenu od baze, i s nekoloko uspravnih grana. Listovi imaju dimenzije 20-60 X 2-8 mm, linearni do ovalni su, te bijelo pustenansti, naročito odozdo. Cvat glavica, promjera 30-50mm nalazi se na dugoj stapci. Vanjski i srednji pricvjetni listovi su ušiljeni i glatki, a unutarnji su 17-25 mm dugi, ovalni, stršeći i svijetloružičaste boje. Pokazatelj slabokiselih tala (pH  4,5-7,5, nikada vrlo kiselih, ponekad neutralnih do slabo bazičnih), siromašnih hranivom, s osrednjom količinom humusa. Podnosi velike temperaturne razlike, niske temperature i malu vlažnost zraka, a izbjegava područja dužeg zadržavanja snijega. U Hvatskoj baranjska mezoregija, mezogorje slavonskog međurječja, zagorska meoregija.

Alopecurus aequalis Sobol.- crvenožuti repak

Crvenožuti repak jednogodišnja ili ponekad višegodišnja biljka, visoka 20-40 cm. Višegodišnji oblici imaju kratke podzemne vriježe i izdanke koji rastu unutar najdonjih rukavaca. Biljka je u donjem dijelu gusto razgranjena, polegla ili se koljenčasto uzdiže, a zakorjenjuje se na donjim koljencima. Rukavci su goli, a najdonji postaju smeđi i raspadaju se. Raste u pionirskim zajednicama,u obalama slatkih voda, uz rubove bara i jaraka, na vlažnim, povremeno plavljenim, dušikom i hranivima bogatim bazičnim do slabo kiselim muljevitim  tlima. Rijetko raspršeni lokaliteti u gotovo svim mezoregijama.


Carex rostrata Stokes ex With.- kljunasti šaš

Kljunasti šaš je 25-80 cm visoka trajna biljka, s dugim svijetlosmeđim, do 2mm debelim podzemnim vriježama. Stabljika je uspravna  ili samo u gornjem dijelu ponešto prevješena, tupo trobridna,kraća od listova,snažna, debela oko 2mm,glatka, a samo u cvijetu manje ili više hrapava. Listovi su epistomatski,manje ili veše žljebasti,kruti, naglo suženi pri vrhu. Biljka je obalnih voda siromašnih hranivima, na cretnim livadama, na cretovima. Uglavnom u dolinama rijeka zapadno panonske i istočnopanonske makroregije.


Dianthus giganteus D'Urv ssp. Croaticus – hrvatski karanfil
Hrvatski kličić je zeljasta trajnica, visoka 30-40cm. Prizemni listovi su uski, 1-2 mm široki,stabljični 2-3 mm, ili pak pojedini samo 1mm široki,smješteni nasuprotno i zajedničkim rukavcem obavijaju stabljiku. Rukavci su 10 - 12 mm dugi. Cijetovi su skupljeni u razmjerno rijetke cvatove na vrhu stabljike od po 1-17 cvijetova, ali češće ih ima 3,5 ili 7. Raste u brdskim travnjacima, te u svijetlim šumama medunca i crnog graba. U Hrvatskoj obitava planonskoj makroregiji(većinom lička mezoregija),zapadni dijelovi zapadno-panonske makroregije,pojedini nalazi u istočno-panonskoj makkroregiji.

Iris  variegata L. Šarena  perunika

Iris variegata je rijetka biljka jugoistočno-europskog flornog elementa. Kod nas raste uglavnom na travnjačkim površinama. Razmnožava se vegetativno i sjemenom. Populacije nisu velike, ali su veoma bujne i vitalne te za sada ne pokazuju znakove smanjivanja. Zaštitne mjere nisu poduzimane, ali glede stabilnosti populacije za sada nisu ni potrebne. Neodgovarajuće održavanje na području spomenika prirode Biljsko groblje dovelo je do izumiranja vrste.

 

Caldesia parnassifolia L. Kaldezija

Caldesia parnassifolia je vodena trajnica, uglavnom kratke stabljike i s podankom. Svi listovi su bazalni,plutaju ili dolaze i u zraku,ovisno o dubini vode koju nastanjuju. Lisne peteljke su duge u vodenih oblika nešto kraće u zračnih,te sadrže spužvasti aerenhim. Oblikom su ovalni ili elipsasto, srcaste do polusrcaste baze plojke, veličine do 6x4cm. Cvijetovi su dvospolni, s oko 3mm dugim lapovima i 5-7mm dugim laticama bijele boje. Cvijetovi grade grozdove ili metlice. Prašnika ima šest, aplodnih listova 5-10 svaki sa po jednim sjemenim zametkom. Načlaze se u jednom pršljenu i nisu međusobno srasli. Plodovi nalikuju koštunici, s tvrdim egzokarpom, nakrivo su jajoliki i glatki sa 3-5 longitualnih rebara s leđne strane.

 

Cyperus glaber L. goli oštrik

Cyperus glaber jednogodišnja, 10-50cm visoka biljka, s nitastim korjenjem. Stabljika je trobridna, s jedne strane žljebasta, a nosi malo listova u donjem dijelu. Rukavci su crvenoosmeđi. Listovi su stabljike široki 2-4mm, plosnati i dugo suženi.
Cvat ima 3-5 ovojna lista koji su vodoravno odmaknuti ili savijeni unatrag, a znatno suženi od cvijeta. Cvat se sastoji od 3-8 zraka,dugih najviše 6cm. Klasovi su sastavljeni od mnogo klasića, polukuglastih ili jajastih, promjera 1-2 cm. Klasići su međusobno približeni, linearno produženi,šiljasti, dugi 7-15 mm, široki 2 mm, sa 16 cvijetova-24 cvijeta. Os cvata je usko okriljena. Pljevice su rahlo razmještene, jajaste, s vrlo kratkom osatim nastavkom, na hrptu sa širokom zelenom prugom, smeđe ili svijetle, sa 7-9 žila, rubova više il manje bjelkasto končastih.

Dianthus multinervis Vis. Jabučki karanfil
Diantus multinervis u Hrvatskoj rasprostranjen je na otoku Jabuka. Jabučki klinčić je višegodišnja biljka sa snažnom stabljikom, uzdignutom u donjem, auspravnom u gornjem dijelu. Stabljika je razgranjena, nosi više parova nasuprotnih listova i 5-6 pojedinačnih cvijetova koji se razvijaju na završetcima cvijetova koji se razvijaju na završetcima ogranka. Litovi stabljike su široko suličasti, modrozeleni, s 5-9 žila. Cvijetovi su veliki, crveni. Čaška je valjkasta, u gornjem dijelu malo sužena. Ovojne ljuske su široko obrnuto jajaste, a u gornjem dijelu s kratkim nastavkom. Plojka je obrnuto jajasta ili nazubljena. Cvate u svibnju.