Regionalni park Mura-Drava ove godine obilježava 15 godina od proglašenja, čime se prisjeća trenutka kada je 10. veljače 2011. godine ovo iznimno vrijedno riječno područje postalo prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj. Time je započela sustavna zaštita jednog od posljednjih očuvanih nizinskih riječnih sustava u Europi.

Park se proteže uz cjelokupne hrvatske tokove rijeka Mure i Drave, obuhvaćajući njihova prirodna poplavna područja, riječne rukavce, mrtvice, sprudove, šljunkovite obale i poplavne šume. Na površini od približno 87.680 hektara, park povezuje pet županija – od Međimurja i Varaždina, preko Podravine, sve do Osječko-baranjske županije, gdje se nastavlja prema Parku prirode Kopački rit.

Posebnost Regionalnog parka Mura-Drava leži u očuvanim prirodnim procesima. Dok su brojne europske rijeke tijekom desetljeća regulirane i kanalizirane, Mura i Drava još uvijek zadržavaju dinamičan tok, prirodne poplave i stalne promjene riječnog korita, zbog čega se ovo područje često opisuje kao „Europska Amazona“.

Upravljanje parkom organizirano je kroz suradnju pet županijskih javnih ustanova za zaštitu prirode, od kojih svaka skrbi o dijelu parka na svom području. Takav model omogućuje uvažavanje lokalnih posebnosti, ali i zajedničko djelovanje u zaštiti jedinstvenog riječnog ekosustava.

Regionalni park Mura-Drava dio je ekološke mreže Natura 2000, a zajedno s riječnim područjima uz Dunav uključen je u UNESCO-ov Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, koji povezuje pet država srednje Europe te predstavlja najveći zaštićeni riječni krajolik na kontinentu.

Osim prirodnih vrijednosti, park ima važnu ulogu u razvoju održivih oblika turizma i edukacije. Posjetiteljima su dostupne brojne aktivnosti – od promatranja ptica i veslanja rijekama, do biciklističkih i poučnih staza te posjetiteljskih i edukacijskih centara diljem parka, uključujući centre u Međimurju, Virovitičko-podravskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Nakon petnaest godina zaštite, vidljivi su brojni pozitivni pomaci, a daljnji razvoj i očuvanje parka osigurani su izradom Plana upravljanja za sljedeće desetljeće, nastalog u suradnji županijskih ustanova i Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Obilježavanje 15. obljetnice Regionalnog parka Mura-Drava prilika je da se podsjetimo kako su zdrave i slobodne rijeke temelj stabilnih ekosustava, ali i ključan resurs za budućnost lokalnih zajednica i cijelog društva.

60 godina Zimskog prebrojavanja ptica vodarica (IWC) 

Slavonske županije obilježile su Svjetski dan vlažnih staništa (2. veljače) u Edukacijsko-posjetiteljskom centru Podravlje, u Regionalnom parku Mura–Drava.

Ovogodišnja tema  "Vlažna staništa i tradicijsko znanje: slavljenje kulturne baštine“, naglasila je duboku povezanost lokalnih zajednica i tradicionalnog znanja s očuvanjem močvara,  je važnost lokalnih zajednica u očuvanju močvara, dok su predstavljeni i rezultati International Waterbird Censusa (IWC) – najvećeg svjetskog monitoringa vodenih ptica, koji 2026. slavi 60 godina postojanja.

 Unatoč izrazito hladnoj zimi i zaleđenim vodama, zabilježena je velika brojnost ptica, posebno na nezaleđenim dijelovima ribnjaka i u Kopačkom ritu

Nedavno smo u Caffe baru Pub Antunovac uživali u odličnom PUB kvizu organiziranom u sklopu našeg projekta ClimEmpower. Atmosfera je bila sjajna, znanje na visokoj razini, a zabave nije nedostajalo!

Prijavilo se čak 10 ekipa, a rezultati su sljedeći:

Prvo mjesto: ekipa: „Šumari“

Drugo mjesto: ekipa „Diklići“

Treće mjesto: ekipa „Pedeset nijansi sive tvari“

 Posebnu nagradu za najkreativnije ime ekipe osvojili su – Pesticidi 

Tijekom 2025. godine, u sklopu projekta „Riparia: Restoring River Nesting Grounds“ financiran od strane Danubeparks Network of Protected Areas, Javna ustanova za zaštitu prirode Osječko-baranjske županije i Prirodoslovno društvo "Drava" proveli su istraživanje i monitoring ptica strmih obala na rijekama Dravi i Dunavu.

Istraživanje je obuhvatilo:

• 140 km toka Drave (104–0 rkm) i 36 km Dunava (1383–1347 rkm)
• monitoring gnijezdećih vrsta poput vodomara (𝐴𝑙𝑐𝑒𝑑𝑜 𝑎𝑡𝑡ℎ𝑖𝑠), bregunice (𝑅𝑖𝑝𝑎𝑟𝑖𝑎 𝑟𝑖𝑝𝑎𝑟𝑖𝑎) i pčelarice (𝑀𝑒𝑟𝑜𝑝𝑠 𝑎𝑝𝑖𝑎𝑠𝑡𝑒𝑟)
• kartiranje pogodnih staništa, strmih obala za gniježđenje i restauraciju te izrada smjernica za obnovu i očuvanje

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima OBŽ, u suradnji s tvrtkom Bioidea d.o.o., provela je detaljno terensko istraživanje strogo zaštićenih i ciljnih Natura 2000 vrsta:

dvoprugasti kozak (Graphoderus bilineatus),

rogati regoč (Ophiogomphus cecilia),

kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar),

grimizna plosnatica (Cucujus cinnaberinus)

Istraživanje je provedeno na području ekološke mreže Natura 2000 (Dunav–Vukovar), uz Dravu i Dunav od Osijeka do Dalja.

Terenski rad proveden je na više lokacija uz Dravu i Dunav, koristeći različite metodologije prilagođene svakoj vrsti. Za dvoprugastog kozaka, vodenu vrstu kornjaša, postavljane su lovne klopke u bare, rukavce i stajaćice, koje su ostavljane tijekom noći. Nakon pregleda, jedinke su fotografirane i vraćene u vodu. Kod rogatog regoča, vrste vretenca vezane uz pješčane riječne obale, primijenjena je metoda pretraživanja svlakova – kožica koje ličinke ostavljaju prilikom prelaska u odrasli stadij. Pretraživani su obalni dijelovi i vegetacija, dijelom i čamcem. Za leptira kiseličin vatreni plavac te saproksilnu vrstu grimizna plosnatica pregledavana su travnjačka i šumska staništa, vlažne livade te prisutnost mrtvog drva kao ključnog resursa.